Poslije napada pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trampa na Kongres, sve je više poziva da se on smijeni prije isteka mandata zato što je „podstrekivao” na nerede.

Donald Tramp, republikanac, treba da napusti dužnost za svega nekoliko dana, 20. januara, kad će demokrata Džo Bajden položiti zakletvu, kao 46. predsjednik SAD.

Ali demokrate, uključujući predsjednicu Predstavničkog doma Nensi Pelosi, žele da Tramp odgovara za svoja djela za koja mnogi tvrde da su izazvala nerede od 6. januara.

Pozivi su sve glasniji, a Federalni istražni biro (FBI) upozorava na moguće oružane proteste Trampovih pristalica u danima prije Bajdenove inauguracije.

Postoje izvještaji da će se određene grupe naoružati i okupiti u svih 50 glavnih gradova američkih država, kao i u Vašingtonu, uoči Bajdenove inauguracije, piše u internom bilteu FBI.

Za sjutra su predstavnici Demokratske stranke u Predstavničkom domu najavili glasanje za opoziv Trampa.

Oni optužuju Trampa za „podsticanje pobune” i kažu da će se glasanje održati ukoliko se potpredsjednik Majk Pens ne pozove na ustavna ovlašćenja za uklanjanje Trampa sa funkcije.

Nema naznaka da je Pens spreman da to učini.

Tramp je treći američki predsjednik u istoriji protiv koga je pokrenut impičment, a prvi je protiv koga je pokrenut dva puta tokom mandata.

U decembru 2019. godine pokrenut je pokušaj opoziva Trampa zbog optužbi za kršenje zakona, jer je, navodno, zahtijevao od Ukrajine da istraži njegovog rivala na predsjedničkim izborima. Senat ga je oslobodio optužbi.

Iako je možda prekasno da se smijeni prije nego što mu istekne mandat, oni i dalje žele da ga kazne, a tako mogu da mu uskrate povlastice koje uživaju bivši predsjednici i zabrane mu da u budućnosti ponovo zauzme javnu funkciju.

Ovo su načini na koje bi predsjednik mogao da dobije šut-kartu, iako je to malo vjerovatno.

Najviši demokratski zvaničnici Kongresa – predsjednica Nensi Pelosi i lider poslaničkog kluba u Senatu Čak Šumer – pozvali su potpredsjednika Majka Pensa i Trampov kabinet da smijene predsjednika „zbog njegovog podstrekivanja na pobunu”.

Pelosi je sastavila rezoluciju koja od Pensa traži da se pozove na 25. amandman.

Dvadeset peti amandman omogućuje potpredsjedniku da postane vršilac dužnosti predsjednika kad je predsjednik spriječen da obavlja svoje dužnosti, ako, na primjer, postane nesposoban za to zbog nekakve fizičke ili mentalne bolesti.

Pens će imati 24 časa, od usvajanja rezolucije, što se očekuje u utorak, da se pozove na amandman prije nego što Predstavnički dom posegne za opozivom kao sredstvom za smjenjivanje Trampa.

Dio amandmana o kom se govori je odjeljak broj četiri, koji omogućuje potpredsjedniku i većini kabineta da proglase predsjednika Trampa nesposobnim za vršenje dužnosti.

Oni bi morali da potpišu pismo upućeno predsjednici Predstavničkog doma i predsjedavajućem Senatu u kom se predsjednik proglašava nesposobnim da vlada ili nesposobnim da „koristi moći i sprovodi dužnosti svoje funkcije”.

U tom trenutku, Pens bi automatski preuzeo dužnost.

Predsjednik dobija priliku za pismeni odgovor i, ako ospori taj zaključak, onda je na Kongresu da donese odluku.

Svako glasanje u Senatu i Predstavničkom domu kojim se traži smjena predsjednika zahtijeva dvotrećinsku većinu.

Dok ovo pitanje ne bude riješeno, potpredsjednik vrši dužnost predsjednika.

Međutim, ne postoje nagovještaji da bi Pens, plus najmanje osam članova kabineta, podržalo pozivanje na amandman, a čak postoje izvještaji o tome kako se on protivi takvom potezu.

Objave na mrežama naklonjenim Trampu, ali i nekim radikalnim, desničarskim grupama pozivale su na proteste nekoliko dana, uključujući oružane demonstracije u gradovima širom zemlje 17. januara i marš u Vašingtonu na sam dan inauguracije.

U internom biltenu FBI, o kome izveštavaju ABC Njuz i drugi mediji, navedeno je upozorenje da jedna grupa poziva na „napad” na državne, lokalne i savezne sudove širom zemlje ako Tramp bude uklonjen sa funkcije ili na sam dan inauguracije.

Iako je nasilje u američkom Kapitolu bilo najupečatljivije, slični manji incidenti zabilježeni su i drugdje u zemlji.

Prema američkim medijima, lokalne policijske snage dobile su naređenje da pojačaju bezbjednost svih državnih institucija.

Upozorenja FBI izdato za sve glavne gradove država od 16. do 20. januara i u Vašingtonu, najmanje tri dana prije inauguracije.

Kompanije i društvene mreže vrše akcije protiv korisnika i veb-lokacija za koje se utvrđuje da podstiču nasilje, poput društvene mreže Parler, koja je saopštila da će tužiti Amazon zbog uklanjanja iz usluge veb-hostinga u ponedjeljak.

Tviter je saopštio da je suspendovao više od 70.000 naloga koji promovišu teoriju zavjere Kjuanon, dok je Fejsbuk zabranio bilo koji sadržaj koji se odnosi na slogan „Zaustavite krađu” (Stop the Steal), povezan sa tvrdnjom Trampa da su izbori namješteni.

Ukoliko potpredsjednik ne bude ništa preduzeo, Pelosi je najavila da će okupiti Predstavnički dom kako bi pokrenula drugi postupak za Trampov opoziv.

Ova procedura za opoziv (impičment) predsjednika već je bila pokrenuta zbog optužbi da je on zatražio pomoć od Ukrajine kako bi povećao šanse za vlastiti reizbor.

Senat ga je oslobodio tih optužbi.

Tramp bi mogao da postane prvi predsjednik u istoriji čiji je opoziv pokrenut dvaput.

Da bi se to desilo, optužbe za opoziv moraju biti iznijete i izglasane u Predstavničkom domu.

Slučaj se potom prosleđuje Senatu, gdje je neophodna dvotrećinska većina da bi se smijenio predsjednik.

Ukoliko bude bio proglašen krivim, Senat bi mogao da glasa i o tome da li će Trampu zauvijek biti zabranjeno da nosi državnu funkciju.

On bi mogao da izgubi i povlastice dodijeljene njegovim prethodnicima prema Zakonu o bivšim predsjednicima iz 1958. godine, koje podrazumijevaju penziju, zdravstveno osiguranje i lično obezbjeđenje o trošku poreskih obveznika.

Do ove prekretnice nikada nije došlo u američkoj istoriji, a nema naznaka da će demokrate obezbijediti taj broj u Senatu, gdje drže samo polovinu poslaničkih mjesta.

U dopisu savjetnika lidera republikanskog poslaničkog kluba u Senatu Miča Makonela kaže se da je najbrže što Gornji dom može da se sastane i zasijeda po pitanju bilo kakvih članova opoziva dobijenih od Predstavničkog doma 19. januar.

To je dan prije nego što Trampu istekne mandat.

U tom dokumentu stoji da prema kućnom pravilniku Senata zasijedanje o Trampu ne može da počne do sat vremena pošto je on napustio dužnost ili čitav dan kasnije.

Ali više demokrate u Predstavničkom domu kažu da njihova stranka možda neće proslijediti članke opoziva Senatu sve dok ne istekne Bajdenovih prvih 100 dana na funkciji.

To bi Bajdenu omogućilo da potvrdi novi kabinet i pokrene ključne političke odluke uključujući borbu protiv virusa korona – što bi sve inače moralo da sačeka ako Senat već dobije članke opoziva.

Stručnjaci za ustav podijeljeni su oko toga da li procedura za opoziv može da se održi nakon što je predsjednik već napustio funkciju.

Bi-Bi-Si

---

Sin sudije Vrhovnog suda uhapšen zbog napada na Kapitol
Agenti Federalnog istražnog biroa uhapsili su u Njujorku Arona Mostofskog, za kojeg se smatra da je povezan sa napadom na zgradu Kongresa koji su izvršile pristalice odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa.

Portparol FBI navodi da je ime Mostofskog dodato na spisak osumnjičenih koji će biti optuženi u vezi sa događajima u Kapitolu.
List „Njujork post” nedavno je pisao o tome da je Mostofski bio prisutan u Kapitolu, uz napomenu da je on sin sudije Vrhovnog suda u Njujorku Šloma Mostofskog.
Uz članak o Mostofskom objavljena je i njegova fotografija u kostimu kod zgrade Kongresa.

List je citirao Mostofskog, koji je ranije izjavio da su građani prevareni i da za Trampa na izborima nije glasalo 75 miliona već blizu 85 miliona ljudi, te da je došlo do krađe glasova, između ostalog u Njujorku.

Rojters nije dobio informaciju kakve optužbe će biti iznesene protiv Mostofskog.

RTRS


„Najveći lov na vještice”
Odlazeći predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je da su pokušaji Demokratske stranke da ga skine sa vlasti „najveći lov na vještice u istoriji politike”.

Tramp je optužio demokrate da izazivaju veliku opasnost za SAD time što ne odustaju od njegovog opoziva.

On se obratio novinarima nakon što je izašao iz Bijele kuće i krenuo u Teksas.

Govoreći o neredima koje su prošle sedmice izazvale njegove pristalice u zgradi Kongresa SAD, Tramp je naglasio da republikanci „nikada ne žele nasilje”.

On je, međutim, osudio pokušaje demokrata, prije svega predsjedavajućeg Predstavničkom domu Kongresa SAD Nensi Pelosi i lidera demokratske manjine Čarlsa Šumera, da ga pozovu na odgovornost.

– Što se tiče opoziva, to je zaista nastavak najvećeg lova na vještice u istoriji politike. Apsurdno je. Apsolutno apsurdno. Ovaj opoziv predstavlja veliku opasnost i to je zaista grozna stvar koju rade – istakao je Tramp.

Tramp je nekoliko minuta kasnije u Zajedničkoj bazi „Endrus” govorio o pozivu pristalicama tokom govora u srijedu, 6. januara, da krenu ka Kapitolu, uz napomenu da je procijenjeno da je njegov govor bio prikladan, piše „Vašington post”.

– Analizirali su moj govor, moje riječi, poslednji pasus i rečenicu i svi smatraju da je bio potpuno prikladan – poručio je Tramp.

RTRS